Četvrta konferencija udomitelja djece Hrvatske pod nazivom "Privrženost" održana je u Zagrebu, 05. lipnja 2009. u organizaciji Foruma za kvalitetno udomiteljstvo djece u okviru projekta "Za kvalitetno udomiteljstvo djece u RH" koji se provodi u suradnji s partnerima iz Nizozemske International Child Development Initiatives (ICDI) .
Program
Konferencija je otvorena pozdravnim riječima gđe. Ane Butković, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, gđe. Äurđice Ivković, UNICEF te gđe. Eve Husak Bačac, Forum za kvalitetno udomiteljstvo djece.
U središnjem dijelu programa izložena su sljedeća pozvana izlaganja:
"Privrženost" – glavna tema – dr.sc.Vlasta Rudan, KBC Rebro, Klinika za psihološku medicinu
"Privrženost – udomiteljstvo za djecu" – gđa. Blanka Žic Grgat, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi,
Predstavljanje plana rada Odbora mladih iz udomiteljskih obitelji i glazbena točka – Jozica Baričić i Ivka Cvetković, predstavnice Odbora mladih iz udomiteljskih obitelji
UNICEF – kampanja Prve 3 su najvažnije (rezultati i poruke) – gđa. Äurđica Ivković
Iskustva iz prakse u radu sa djecom izdvojenom iz vlastite obitelji – gđa. Dragana Miletić, Dom za djecu Zagreb
Iskustva iz Nizozemske "Tretman poteškoća uvjetovanih privrženošću" i kratki pregled nizozemskog sustava skrbi o djeci izvan vlastite obitelji – Rene de Bot i Suzanne Meijer
U radnom dijelu konferencije kroz rad u malim grupama razgovaralo se o "specifičnim" rečenicama koje su povezane sa razumjevanjem pojma privrženosti, ali na način kako to vide udomitelji, mladi i stručnjaci svatko sa svog aspekta. U provedbi su nam pomogli studenti Edukacijsko – rehabilitacijskog fakulteta iz Zagreba na čemu im od srca zahvaljujemo.
Zaključci
Kada dijete nazove udomitelja majkom ili ocem znači da je između njih razvijena dobra privrženost
Mladi, udomitelji i stručnjaci: većim djelom svi se slažu da je najispravnije zvati udomitelje teta/striček i da to ne umanjuje njihovu međusobnu privrženost i kvalitetan odnos. Ali isto tako postoje npr. situacije kada su izvan kuće i kada ne bi da se otkrije da su udomljeni pa ih zovu mama/tata ili situacije kada su manja djeca.
Kontakt udomljenog djeteta sa biološkim roditeljima loš je za razvoj privrženosti s udomiteljima
Mladi, udomitelji i stručnjaci: podjeljena su podjednako mišljenja među sve tri kategorije da kontakt može biti dobar i loš te da tako može uopće ne utjecati, a s druge pak strane može otežavati razvoj privrženosti.
Ali generalno se smatra bitnim postojanje dobrog kontakta djeteta s biološkim roditeljima.
Udomitelji mogu razvijati privrženost kod udomljene djece tako da ih nikada ne kažnjavaju
Mladi, udomitelji i stručnjaci: svi su se složili da je potrebano postavljanje granica, ali nikako fizičko kažnjavanje kao metoda
Ljudi koji su imali teško djetinjstvo izrastaju u snažne odrasle osobe
Mladi, udomitelji i stručnjaci: svi su se složili da je prije svega „teško djetinjstvo“ širok pojam, a i ako se kao takav uzme u obzir onda je teško generalno govoriti o tome jer to ovisi o karakteristikama tj. osobinama djeteta kao i okolnostima u kojima je odrastalo i živjelo.
Ali je bilo i izjava poput „što ne ubije, ojača te“
Čak i loš biološki roditelj bolji je od udomitelja
Zaključak za ovu rečenicu su poruke:
Mladi: ljubav
Udomitelji: kontakt
Stručnjaci: ulaganje u obitelj
Sudionici
Na konferenciji je sudjelovalo 85 sudionika i to: udomitelji iz cijele Hrvatske (članovi udruga "H.U. OAZA" Rovinj, "Nadomak sunca" Oprtalj, " "Zipka" Varaždin, "Nada" Ivanec, "Fenix" Križevci, "Udruga udomitelja Istarske Županije" Pula, "Novi dom" Bjelovar, te udomitelji iz Čazme, Siska i Zagreba . Sudjelovalo je šestoro mladih, te stručnih djelatnika iz Centara za socijalnu skrb , Domova za djecu (Zagreb, Split, Dubrovnik) te predstavnici MZSS, Gradskog poglavarstva grada Zagreba, Pravobraniteljstva za djecu, UNICEF-a, SOS-dječjeg sela, Studijskog centra socijalnog rada, Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, brojnih nevladinih udruga za djecu te nizozemski partneri.